Sjögrenov sindrom je autoimuni poremećaj koji napada suzne, salivarne i ostale žlijezde u tijelu koje proizvode vlagu i to dovodi do smanjenja količine suza i sline. Kao rezultat toga, ljudi sa Sjögrenovim sindromom imaju problema sa suhim ustima (kserostomija) i očima.
Suha usta utječu na okus, otežavaju žvakanje i gutanje te povećavaju rizik od karijesa, gubitka zuba i infekcija u ustima. Sjögrenov sindrom može uzrokovati suhoću kože, nosa i rodnice, a može utjecati i na druge dijelove tijela, uključujući bubrege, krvne žile, pluća, jetru, gušteraču i mozak.
Sjögrenov sindrom najčešće se javlja nakon 40. godine života i češće pogađa žene. Žene imaju devet puta veću vjerojatnost da imaju Sjögrenov sindrom od muškaraca.
Sjörgenov sindrom – uzroci
Točan uzrok Sjögrenovog sindroma nije poznat i trenutno nema lijeka.
Postoje dvije vrste Sjögrenovog sindroma:
- Primarni Sjögrenov sindrom je kada osoba ima samo jednu autoimunu bolest odnosno Sjörgenov sindrom.
- Sekundarni Sjögrenov sindrom je kada pacijent uz Sjörgenov sindrom ima još i neku drugu autoimunu bolest.
Sjögrenov sindrom je autoimuni poremećaj u kojem imunološke stanice pogrešno napadaju i uništavaju zdrave stanice u žlijezdama koje proizvode suze i slinu. Znanstvenici smatraju da je Sjögrenov sindrom uzrokovan kombinacijom genetskih i vanjskih čimbenika. Neki znanstvenici tvrde da se Sjögrenov sindrom može dogoditi zbog prethodne infekcije virusom ili bakterijom.
Sindrom – Simptomi
Glavni simptomi Sjögrenovog sindroma su:
- Suha usta – možete osjećati izraženu suhoću jezika i grla pa vam žvakanje i gutanje može biti teško i bolno. Također, neke osobe mogu osjetiti peckanje u ustima, a moguće su i česte gljivične infekcije usne šupljine.
- Suhe oči – oči vas mogu peći, svrbiti ili možete osjećati kao da imate pijesak u očima. Vid može biti zamagljen i oči vam mogu biti izrazito osjetljive na jaku svjetlost.
Sjögrenov sindrom može utjecati i na druge dijelove tijela, uzrokujući simptome kao što su:
- Bolovi u zglobovima i mišićima,
- suha koža,
- osip na koži ruku ili stopala,
- utrnulost ili trnci u rukama ili nogama,
- suhoća rodnice,
- suhi kašalj koji ne prolazi,
- umor koji ne nestaje.
Ako imate Sjögrenov sindrom, možda imate samo blage simptome suhoće očiju i usta ili biste mogli doživjeti cikluse blagih simptoma. U svakom slučaju posjetite svog liječnika kako bi utvrdili uzrok simptoma.
Dijagnoza
Liječnik dijagnosticira Sjögrenov sindrom na pregledu koristeći vašu povijest bolesti i rezultate kliničkih ili laboratorijskih testova. Tijekom pregleda liječnik provjerava fizičke znakove Sjögrenovog sindroma kao što su suha usta ili znakove drugih bolesti povezanih sa Sjögrenovim sindromom poput lupusa ili reumatoidnog artritisa.
Ovisno o tome što liječnik utvrdi na pregledu i na temelju povijesti bolesti, možda ćete trebati napraviti neke daljnje testove ili će vas uputiti kod specijaliziranog stručnjaka.
Liječenje
Još uvijek nema jedinstvenog lijeka za Sjögrenov sindrom. Liječenje se može razlikovati od osobe do osobe, ovisno o tome koji su dijelovi tijela pogođeni. Terapije zamjene vlage poput kapi za oči i masti mogu ublažiti suhoću u očima.
Ukoliko patite od suhoće usta, postoje nadomjesci sline i lijekovi na recept koji pomažu povećati proizvodnju sline. Jednostavno redovito pijenje vode tijekom dana također može pomoći. Ako imate bolove u zglobovima, nesteroidni protuupalni lijekovi mogu pomoći i olakšati bolove. Ako su simptomi ozbiljni, mogu se propisati kortikosteroidi ili imunosupresivni lijekovi.
Savjeti ukoliko patite od suhoće usta (kserostomije)
Slina pomaže očistiti zube i smanjiti količinu bakterija u ustima koje uzrokuju karijes. To znači da je dobra oralna higijena važna ako imate suha usta. Evo što možete učiniti za sprječavanje nastanka karijesa i infekcija:
- Posjetite zubara najmanje dva puta godišnje kako bi vam se zubi pregledali i očistili.
- Držite čašu vode u blizini – danju i noću – i redovito pijte male gutljaje kako bi usta bila vlažna.
- Koristite balzam za usne ako su vam usne suhe i ispucale.
- Koristite pastu za zube koja sadrži fluor i nježno četkajte zube, desni i jezik nakon svakog obroka i prije spavanja.
- Redovito koristite zubni konac.
- Izbjegavajte slatku hranu i slatka pića. Ako jedete slatku hranu, operite zube odmah nakon toga.
- Koristite fluoridni gel noću ili fluoridni lak stavite na zube kako bi ih zaštitili od propadanja – savjetujte se sa stomatologom.
Savjeti za suhe oči
- Koristite kapi za oči koje vam ne iritiraju oči. Razgovarajte sa svojim liječnikom kako biste pronašli najbolje kapi za vas.
- Vježbajte treptati. Kad čitate ili koristite računalo, pokušajte treptati pet do šest puta u minuti.
- Zaštitite oči od propuha, povjetarca i vjetra koji ih mogu isušiti.
- Koristite ovlaživače zraka u sobama u kojima provodite najviše vremena.
- Ne pušite i klonite se zadimljenih soba.
Kako da osobe koje pate od suhoće usta njeguju zube i usta?
- Obavezne su redovite kontrole kod stomatologa svakih 6 mjeseci jer kod osoba koje pate od suhoće usta karijes može vrlo brzo nastati.
- Higijena mora biti besprijekorna, perite zube nakon svakog obroka.
- Preporuča se zamijeniti sve stare i dotrajale ispune, krunice i mostove.
- Neki stomatolozi preporučuju da se uklone sve metalne restauracije iz usta jer one kod nekih ljudi mogu pogoršati stanje (ovo se ne odnosi na titan i implantate).
- Potrebno je moodificirati prehranu – jesti što manje šećera kako bi se smanjila aktivnost karijesa.
- Pokušati održati usta konstantno vlažnima ili preparatima umjetne sline ili barem vodom.
Možda će vas zanimati:
Vađenje zuba – kada je potrebno i kakav je oporavak?
Crne plombe – zašto promijeniti crne (amalgamske) ispune?
Cuclanje palca kod djece – zašto i kada može biti štetno?
Bijele mrlje na zubima – zašto nastaju i kako se rješavaju (ICON metoda)?
