Karijes je jedan od najčešćih svjetskih zdravstvenih problema u svijetu. Karijes su oštećenja na površini zuba koji se razvijaju u sitne otvore ili rupe, a uzrokuje ga kombinacija faktora, uključujuću bakterije u ustima, ispijanje slatkih pića i loša oralna higijena.
Karijes mogu dobiti sve osobe koje imaju zube, bez obzira na dob. No, ne brinite, čak i ako vam stomatolog otkrije na pregledu da imate karijes, postoje načini za njegovo liječenje i sprječavanja nastanka novih.
Ako se ne liječi, karijes može dovesti do znatno ozbiljnijih i skupljih zahvata.
Karijes na zubu: Simpotmi i kako ga prepoznati
Karijes predstavlja infekciju zubnog tkiva mikroorganizmima koji razaraju njegovu strukturu. Njegovom nastanku pogoduje neredovito pranje zubi i hrana bogata ugljikohidratima (pogotovo hrana koja sadrži rafinirani bijeli šećer kao što su bomboni i karamela).
Simptomi karijesa ovise o tome na kojem se zubu nalazi i koliko je velik. Ukoliko se ne liječi, karijes se sve više širi i tako radi veću štetu zubima pa u početku njegovog razvoja ni ne primjećujete nikakve simpotme.
Najčešći simptomi karijesa:
- Zubobolja, spontana bol ili bol koja se javlja bez ikakvog očitog uzroka
- Osjetljivost zuba
- Blaga do oštra bol kada jedete ili pijete nešto slatko, vruće ili hladno
- Vidljive rupe ili jame u zubima
- Smeđa, crna ili bijela mrlja na površini zuba
- Bol kada zagrizete
Kada treba posjetiti stomatologa?
Ponekad niste ni svjesni da imate karijes, pogotovo kada ne osjećate nikakvu bol ili osjetljivost zuba. Zbog toga je vrlo važno ići redovito na preglede kod svog stomatologa kako bi na vrijeme počeli s liječenjem. Preporučuje se posjet stomatologu barem 2 puta godišnje, a ukoliko osjetite bol ili osljetljivost zuba nikako ne odgađajte pregled!
Karijes: Uzroci i kako nastaje?
Karijes nastaje zbog nakupljanja plaka, a plak je kombinacija:
- bakterija,
- sline,
- kiseline,
- čestica hrane
Bakterije su prisutne kod svih osoba i one pretvaraju šećer iz hrane ili pića u kiselinu. Plak se polako počinje pojavljivati na vašim zubima ubrzo nakon jela ili pijenja bilo čega slatkog. Zbog toga je vrlo važno redovito pravilno pranje zubi i korištenje konca za zube.
Plak se lijepi za zube, a kiselina u plaku može polako erodirati zubnu caklinu. Caklina je zaštitni premaz na zubima koji štiti od propadanja zuba. Kako caklina zuba slabi, povećava se i rizik od propadanja.
Komplikacije koje se mogu pojaviti zbog karijesa:
- bol
- apsces zuba
- oticanje ili gnoj oko zuba
- oštećenja ili polomljeni zubi
- problemi sa žvakanjem
- pomicanje ostalih zubi nakon gubitka zuba
Kod ozbiljnih problema s karijesom može doći do:
- nesnosna bol koja vas ograničava u svakodnevnom životu
- gubitak kilograma ili problemi s prehranom zbog bolova prilikom žvakanja
- gubitak zuba koji može utjecati na vaš izgled pa tako i na vaše samopouzdanje
- u rijetkim slučajevima, apsces zuba – džep ispunjen gnojem uzrokovan bakterijskom infekcijom – što može dovesti do ozbiljnijih infekcija
Karijes može dobiti bilo tko no rizik se povećava sa sljedećim čimbenicima:
- previše slatke ili kisele hrane i pića,
- loše održavanje oralne higijene,
- nedostatak fluora,
- suha usta,
- poremećaji prehrane (poput anoreksije i bulimije),
- žgaravica.
Karijes se češće razvija na stražnjim zubima i zato treba obratiti posebnu pozoronost na njih prilikom pranja zubi.
Liječenje karijesa
Liječenje karijesa ovisi o tome koliko je karijes oštetio zub. Postoji nekoliko načina liječenja šupljine:
Zubni ispuni
Stomatolog brusi dio zuba koji je zahvatio karijes i tako ga uklanja. Nakon toga, zub se najčešće puni s kompozitom odnosno plombom.
Krunice
Kod većeg oštećenja koje je prouzrokovao karijes, vaš stomatolog može na zub staviti zubnu krunicu te tako vratio funkciju i estetiku zuba. Vaš stomatolog će ukloniti dio zuba koji je uništen prije nego što započne ovaj postupak.
Endodoncija – liječenje upale živca
Karijes može uzrokovati upalu živca i tada će vaš stomatolog obaviti liječenje korijenskog kanala kako bi spasio vaš zub. Vaš stomatolog tada provjerava ima li infekcije i primjenjuje lijekove na korijenje prema potrebi. Na kraju, stavlja se ispun u zub i ako je potrebno, stavlja se krunica.
Liječenje u ranoj fazi
Ako vaš stomatolog otkrije karijes u ranoj fazi, tretman fluorom može obnoviti zubnu caklinu i spriječiti daljnje propadanje.
Ublažavanje boli prouzrokovane karijesom
Karijes i propadanje zuba mogu biti uzrok boli i nelagode.
Ukoliko želite ublažiti svoju bol do dolaska kod stomatologa možete pokušati sa sljedećim savjetima:
- Pridržavajte se pravila oralne higijene i četkajte svoje zube 2 puta dnevno uz korištenje konca za zube.
- Ako je bol neizdrživa, ukoliko smijete, popijte tabletu protiv bolova.
- Pazite što jedete i izbjegavajte jako vruću ili hladnu hranu i pića.
Kako se uklanja karijes?
Postupak uklanjanja karijesa započinje njegovom dijagnostikom na ortopanu i kliničkom dijagnostikom u ustima. Za potpuno bezbolan postupak daje se lokalna anestezija. Zatim stomatolog uklanja karijesnu leziju i restaurira je kompozitnim ispunima.
Što su kompozitni ispuni (bijela plomba)?
Kompozitni ispuni su estetski materijali kojom nadomještamo zubno tkivo razoreno karijesom. Dolaze u nekoliko boja uz pomoć kojih stomatolog prilagođava boju i oblik zuba. Slijedi njegova modulacija uz pomoć finih svrdala, kontrola zagriza i konačno poliranje ispuna za glatkoću i sjaj.
Koje su prednosti kompozitnog ispuna u odnosu na amalgamski ispun (crna plomba)?
Amalgamski ispun je jedan od sredstava za nadoknadu zubnog tkiva uništenog karijesom. U upotrebi je preko 100 godina, osnovni sastav mu čini mješavina srebra, bakra i žive u vrlo malim postocima. Danas je sve manje u upotrebi, te ga sve više zamjenjuju kompozitni ispuni. Razlog tomu je prvenstveno preobilno uklanjanje zubne strukture za retenciju amalgamskog ispuna i njegova neestetska boja. Za razliku od amalgamskog, kompozitni ispun zahtijeva uklanjanje samo karijesom zahvaćene strukture te se svojim kameleonskim učinkom u potpunosti prilagođava boji zuba.
Karijes: Kako ga spriječiti?
Iako je karijes česta pojava, rizik od nastanka karijesa možete umanjiti na sljedeći način:
- Četkajte zube najmanje dva puta dnevno s pastom za zube koja sadrži fluor.
- Jedite manje slatkog (izbjegavajte gazirana pića i sokove pune šećera).
- Posjetite svog stomatologa barem 2 puta godišnje
Namirnice koje vam mogu pomoći u borbi protiv propadanja zuba:
- voće i povrće bogato vlaknima
- hrana bogata kalcijem
- žvakaće gume bez šećera
- nezaslađeni crni ili zeleni čaj
- voda s fluorom
Loš zadah iz usta može biti simptom karijesa?
Loš zadah iz usta (halitoza) je obično uzrokovan zaostalom hranom i bakterijama u ustima i može biti signal da imate zubni karijes.
Od drugih problema koji mogu uzrokovati loš zadah su upala zubnog mesa, loši i stari ispuni (plombe) ili loši i stari protetski radovi.
Osim kvalitetnih radova, najbolji način da se prevenira loš zadah je redovno održavanje higijene zubnom četkicom i koncem.
Ukoliko ne znate što uzrokuje loš zadah u vašim ustima posavjetujte s vašim stomatologom.
Rizik za nastanak karijesa smanjuje se s godinama?
Karijes nije samo bolest mladih i može se pojaviti u bilo kojoj dobi. No, ipak je istina da će ljudi u dobi između 20 i 60 godina, razviti manje novih karijesa zbog toga što konzumiraju manje zašećerenih jela.
U dobi iznad 60 godina se učestalost karijesa opet povećava, što se povezuje sa smanjenom količinom sline u ustima koja bi trebala mehanički ispirati bakterije i hranu.
Smanjenu produkciju sline možemo povezati i s lijekovima koji se koriste za liječenje depresije, visokog tlaka, Alzheimera, Parkinsonove bolesti itd.
Svi oni koji pate od “suhih usta”, trebali bi izbjegavati alkohol i kavu i piti što više vode tokom dana te naravno posavjetovati se sa svojim stomatologom.
Karijes kod djece – karijes na mliječnim zubima ne predstavlja problem?
Mliječni zubi obično se pojavljuju od 6. mjeseca do prve godine života. Oni služe da pomognu djeci da ispravno žvaču hranu, da pravilno izgovaraju riječi i isto tako čuvaju mjesto u čeljusti za pravilno izrastanje trajnih zuba.
Karijes na mliječnim zubima može rezultirati poremećajem u nicanju trajnih zuba, što znači da su znatno veći izgledi da će dijete trebati nositi ortodontski aparatić u budućnosti.
Preporuka je da dijete posjeti stomatologa unutar 6 mjeseci od nicanja prvog zuba, a najkasnije do prve godine života.
Nemojte zaboraviti posjetiti svog stomatologa barem dva puta godišnje radi redovnog čišćenja zubi. To vam omogućava da krenete s liječenjem zuba na vrijeme i spriječite propadanje zuba!
Možda će vas zanimati:
Myobrace® sustav – ispravljanje zubi kod djece
Kada posjetiti stomatologa?
Endodoncija – liječenje upale zuba
Gingivitis – uzroci i liječenje
