Gingivitis predstavlja upalu desni, odnosno gingive. To se obično događa jer se na zubima nakuplja sloj plaka ili bakterija.

Gingivitis je blagi oblik parodontalne bolesti, ali ako se gingivitis ne liječi na vrijeme, može uznapredovati u parodontitis. Parodontitis je ozbiljniji oblik parodontalne bolesti i s vremenom može dovesti do gubitka zuba.

Znakovi gingivitisa uključuju crvene i natečene desni koje lako krvare kod pranja zubi.

Gingivitis se najčešće može sanirati dobrom higijenom usne šupljine, poput dužeg i češćeg četkanja i redovitog korištenja zubnog konca. Uz to, može pomoći i antiseptičko sredstvo za ispiranje usta.

U blagim slučajevima gingivitisa pacijenti možda ni ne znaju da ga imaju, jer su simptomi blagi. Međutim, čim se uoči treba ga shvatiti ozbiljno i pristupiti njegovom liječenju.

Uzroci gingivitisa

Najčešći uzrok gingivitisa je nakupljanje bakterijskog plaka između i oko zuba. Plak potiče imunološki odgovor, što s vremenom može dovesti do uništenja gingivnog tkiva, odnosno desni. Također može s vremenom dovesti do daljnjih komplikacija, uključujući gubitak zuba.

Zubni plak je biofilm koji se prirodno akumulira na zubima. Obično nastaje kolonizacijom bakterija koje se pokušavaju zalijepiti na glatku površinu zuba.

Ove bakterije mogu pomoći u zaštiti usta od kolonizacije štetnih mikroorganizama, no zubni plak može također izazvati propadanje zuba i parodontne probleme poput gingivitisa i kroničnog parodontitisa, te upalu desni.

Ako se plak ne ukloni na odgovarajući način, stvara se zubni kamenac koji se treba ukloniti profesionalno kod stomatologa. Zubni kamenac se može prepoznati po naslagama žute boje koje se ne mogu ukloniti uobičajenim četkanjem.

Plak i kamenac iritiraju desni, uzrokujući upalu desni oko strukture zuba, zbog čega dolazi do krvarenja zubnog mesa.

Gingivitis – ostali uzroci

Hormonalne promjene

Najčešće se pojavljuje tijekom puberteta, menopauze, menstrualnog ciklusa i trudnoće, kada gingiva može osjetljivija što povećava rizik od upale.

Određene bolesti

  • rak,
  • dijabetes i
  • HIV povezane su s većim rizikom od gingivitisa.

Lijekovi

Na oralno zdravlje mogu utjecati neki lijekovi, posebno ako je smanjen protok sline u ustima.

Pušenje

Pušači češće razvijaju gingivitis za razliku od nepušača.

Dob

Rizik od gingivitisa raste s godinama.

Loša prehrana

Nedostatak vitamina C, povezan je s bolešću desni.

Obiteljska anamneza

Ako su roditelji imali gingivitis, djeca imaju veći rizik od razvoja istog. Smatra se da je to zbog vrste bakterija koje steknemo tokom ranog života.

Gingivitis – simptomi

U ranim slučajevima gingivitisa mogu izostati uočljivi simptomi.

Znakovi i simptomi gingivitisa mogu uključivati:

  • jarko crvene ili ljubičaste desni
  • osjetljive desni koje mogu biti bolne na dodir
  • krvarenje iz desni prilikom četkanja ili korištenja zubnog konca
  • halitoza ili loš zadah
  • upaljene ili natečene desni
  • povlačenje desni
  • mekše tkivo zubnog mesa

Dijagnoza gingivitisa

Stomatolog ili dentalni higijeničar provjerit će uobičajene simptome poput plaka i zubnog kamenca u usnoj šupljini.

Također se može preporučiti provjera znakova parodontitisa. To se može učiniti rendgenskom snimkom ili parodontnim sondiranjem instrumentom koji mjeri dubinu džepa oko zuba.

Usta su ogledalo Vašeg zdravlja!

Andrej Božić, univ.mag.med.dent., stomatološka klinika Dentum

Gingivitis – liječenje

Ako je dijagnoza pravovremena uz pravilnu terapiju, gingivitis se može uspješno izliječiti.

Liječenje uključuje posjet stomatologu i dodatne postupke koje pacijent provodi kod kuće.

Profesionalna stomatološka skrb

Zahvat poznat kao čišćenje zubnog kamenca može izvoditi stomatolog ili dentalna asistentica, a uključuje čišćenje zubnog kamenca, pjeskarenje, poliranje zubi i impregnaciju zubi. Postupak je potrebno ponoviti svakih šest mjeseci, a po potrebi i češće.

Ukoliko je gingivitis uznapredovao, stomatolog Vam može savjetovati zahvat paropripreme. Taj zahvat može biti blago neugodan te se izvodi pod lokalnom anestezijom, pogotovo ako je povećano nakupljanje zubnog kamenca ili ako su desni vrlo osjetljive.

Stomatolog nakon tretmana objašnjava važnost oralne higijene i kako učinkovito četkati i čistiti zube zubnim koncem.

Može se preporučiti i ponavljanje tretmana, a po potrebi i češći termini za ponavljanje paropripreme.

Zdravi zubi također pridonose dobroj oralnoj higijeni.

Neki stomatološki problemi, poput rotiranih zuba, loše postavljenih krunica ili mostova mogu otežati pravilno uklanjanje plaka i zubnog kamenca te time izazvati upalu desni.

Njega kod kuće

Savjeti za njegu kod kuće uključuju:

  • četkajte zube najmanje dva puta dnevno.
  • koristite električnu četkicu za zube
  • koristite zubni konac barem jednom dnevno
  • redovito ispirite usta antiseptičkim sredstvom za ispiranje usta
  • stomatolog može preporučiti prikladnu četkicu i posebno sredstvo za ispiranje usta.

Gingivitis – moguće komplikacije

Pravovremeno liječenje gingivitisa i praćenje uputa stomatologa može spriječiti potencijalne komplikacije.

Međutim, bez pravilnog liječenja, bolest desni se može proširiti i utjecati na okolna tkiva, zube i kost.

Komplikacije mogu uključivati:

  • apsces ili upalu u zubnom mesu ili čeljusnoj kosti
  • parodontitis, ozbiljniji oblik bolesti zubnog mesa koji može dovesti do gubitka kosti i zuba
  • rekurentni gingivitis
  • afte

Nekoliko istraživanja povezalo je bolesti desni poput parodontitisa s kardiovaskularnim bolestima, uključujući srčani udar i moždani udar. Druga istraživanja otkrila su i povezanost s rizikom od plućnih bolesti.

Možda će vas zanimati:
Paropriprema – kako se ponašati nakon terapije?
Kada posjetiti stomatologa?
Zubne ljuskice – što su i koje su prednosti?
Zašto se budimo s jutarnjim zadahom?

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *