Jeste li znali da neugodan zadah iz usta pogađa oko 25% ljudi? Postoji niz mogućih uzroka halitoze, ali najčešći uzrok ipak je oralna higijena. Halitoza može izazvati osjećaj neugode i tjeskobe no na svu sreću, lako ju je otkriti i otkloniti.

Činjenice o neugodnom zadahu

  • Procjenjuje se da loš zadah globalno pogađa jednu od četiri osobe.
  • Najčešći uzrok halitoze je loša oralna higijena.
  • Ako čestice hrane ostanu u ustima, njihova razgradnja može biti posljedica neugodnog zadaha (halitoze).
  • Redovita hidratizacija vodom može smanjiti neugodan miris iz usta.
  • Najbolje rješenje za loš zadah iz usta redovito je četkanje, čišćenje koncem i hidratacija.

Neugodan zadah (halitoza)

Neugodan zadah čest je problem koji kod pojedinaca može otežati svakodnevicu. Svatko može patiti od neugodnog zadaha, a procjenjuje se da 1 od 4 osoba pate od ovog problema.

Halitoza je treći najčešći razlog zbog kojeg ljudi traže pomoć stomatologa, nakon karijesa i bolesti desni.

Jednostavni kućni lijekovi i promjena navika, poput poboljšane oralne higijene i odvikavanja od pušenja, često mogu ukloniti problem. Ako se zadah i dalje javlja, preporučljivo je posjetiti stomatologa.

Liječenje neugodnog zadaha (halitoze)

Najbolja metoda za uklanjanje halitoze je dobra oralna higijena koja također smanjuje vjerojatnost nastanka bolesti desni.

Preporučuje se da osobe redovito posjećuju svog stomatologa i obave čišćenje zubi i zubnog kamenca dva puta godišnje.

Stomatolog može preporučiti zubnu pastu koja uključuje antibakterijsko sredstvo ili antibakterijsku vodicu za usta.

Ako je prisutna bolest desni, možda će biti potrebno profesionalno čišćenje kako bi se uklonilo nakupljanje bakterija u džepovima između desni i zuba.

Potencijalni uzroci neugodnog zadaha uključuju:

  • Duhan: duhanski proizvodi uzrokuju neugodne mirise, a uz to povećavaju šanse za bolesti desni koje također mogu uzrokovati loš zadah.
  • Hrana: razgradnja čestica hrane koje su ostale u zubima može također uzrokovati neugodne mirise.
  • Suha usta: slina prirodno čisti usta. Ako su usta prirodno suha ili suha zbog određene bolesti, poput kserostomije ili Sjögrenovog sindroma, mogu se nakupiti neugodni mirisi u ustima.
  • Oralna higijena: pranjem zubi i korištenjem konca za zube uklanjaju se sitne čestice hrane koje se nakupljaju i polako razgrađuju stvarajući miris. Film bakterija nazvan plak nakuplja se ako četkanje nije redovito. Plak može nadražiti zubno meso i izazvati upalu između zuba i zubnog mesa zvanu parodontitis. Proteze koje se ne čiste redovito mogu također sadržavati bakterije koje uzrokuju halitozu.
  • Neuspješna dijeta: neke dijete s niskim udjelom ugljikohidrata mogu biti uzrok neugodnog zadaha. To se događa zbog razgradnje masti koja stvara kemikalije zvane ketoni koji su jakog mirisa.
  • Lijekovi: određeni lijekovi mogu smanjiti količinu sline i prema tome, pojačati mirise. Ostali lijekovi mogu stvarati neugodne mirise jer se razgrađuju i ispuštaju kemikalije. Primjeri uključuju nitrate koji se koriste za liječenje angine, neke kemikalije za kemoterapiju i neke tablete za smirenje. Pojedinci koji uzimaju dodatke vitamina u velikim dozama također mogu biti skloni lošem zadahu.
  • Zdravlje usta, nosa i grla: ponekad se na krajnicima na stražnjem dijelu grla mogu stvoriti mali kamenčići prekriveni bakterijama i stvoriti neugodan miris. Također, infekcije ili upale u nosu, grlu ili sinusima mogu uzrokovati zadah iz uha.
  • Strano tijelo: loš zadah može nastati ako im je strano tijelo smješteno u nosnoj šupljini, posebno kod djece.
  • Bolesti: neki karcinomi, zatajenje jetre i druge metaboličke bolesti mogu uzrokovati zadah zbog specifičnih mješavina kemikalija koje proizvode. Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) može uzrokovati loš zadah zbog refluksa želučanih kiselina.

Rjeđi uzroci neugodnog zadaha uključuju:

  • Dijabetička ketoacidoza (DKA): kada su razine inzulina kod osobe s dijabetesom vrlo niske, njihova tijela više ne mogu koristiti šećer i umjesto toga počinju koristiti zalihe masti. Kad se masnoća razgradi, ketoni se stvaraju i nakupljaju. Ketoni mogu biti otrovni kada se nalaze u velikom broju i proizvode osebujan i neugodan miris daha. Ketoacidoza je ozbiljno i potencijalno životno opasno stanje.
  • Opstrukcija crijeva: uzrok neugodnog zadaha može biti povraćanje, pogotovo ako je riječ o opstrukciji crijeva.
  • Bronhiektazije: ovo dugotrajno stanje u kojem dišni putevi postaju širi nego što je normalno omogućuje nakupljanje sluzi što dovodi do neugodnog zadaha.

Simptomi neugodnog zahvata (halitoze)

Postoji mnogo načina kako možete provjeriti svoj zadah kod kuće.

Neki su pojedinci zabrinuti zbog zadaha iako mogu imati malo ili nimalo neugodnog mirisa iz usta. Ovo se stanje naziva halitofobija (strah od zadaha iz ustiju) i može dovesti do opsesivnog ponašanja pri čišćenju usne šupljine.

Kućni lijekovi za neugodan zadah

Oralna higijena je ključ većine problema s neugodnim zadahom.

Ostale promjene u načinu života i kućni lijekovi za neugodan zadah uključuju:

Operite zube: svakako perite zube najmanje dva puta dnevno.

Zubni konac: jeste li znali da pranjem zubi očistimo samo oko 60% površine zuba? Zbog toga je neizostavno koristiti zubni konac kako bi se smanjilo nakupljanje čestica hrane i naslaga između zuba.

Čišćenje proteza: proteze, most ili štitnik za usta treba svakodnevno čistiti prema preporukama. Čišćenje sprječava nakupljanje i prijenos bakterija natrag u usta. Mijenjanje četkice za zube svaka 2 do 3 mjeseca također je važno iz istih razloga.

Četkajte jezik: bakterije, hrana i mrtve stanice često se nakupljaju na jeziku, posebno kod pušača ili kod osoba s posebno suhim ustima. Strugač za jezik ponekad može biti koristan.

Hidratizirajte se: pijte puno vode. Izbjegavajte alkohol i duhan koji oboje dehidriraju usta. Žvakanje žvake po mogućnosti bez šećera, može pomoći u poticanju stvaranja sline. Ako su usta kronično suha, liječnik može propisati lijekove koji potiču lučenje sline.

Prehrana: izbjegavajte luk, češnjak i začinjenu hranu. Zašećerena hrana također je povezana s lošim zadahom. Smanjite konzumaciju kave i alkohola.

Ako miris daha potraje unatoč kontroliranju ovih čimbenika, preporučuje se da posjetite svog stomatologa radi daljnjih testova.

Dijagnoza

Često će stomatolog jednostavno osjetiti dah osobe sa sumnjom na neugodan zadah iz usta i ocijeniti miris na ljestvici intenziteta od šest stupnjeva. Postoji niz sofisticiranih detektora koji mogu preciznije ocijeniti miris.

  • Halimetar: Otkriva razinu koncentracije sulfidnih plinova čija se mjera izražava u dijelovima biliona (ppb). Kod osoba koje su zdrave i nemaju problema sa lošim zadahom vrijednost se kreće 80-150 ppb dok je ta vrijednost kod osoba koje pate od lošeg zadaha puno viša (300-500 ppb).
  • Plinska kromatografija: Ovim testom mjere se tri hlapljiva sumporna spoja: vodikov sulfid, metil merkaptan i dimetil sulfid.
  • BANA test: Ovim se mjeri razina specifičnog enzima koji proizvode bakterije koje uzrokuju halitozu.
  • Test beta-galaktozidaze: Utvrđeno je da razina enzima beta-galaktozidaze korelira s mirisom u ustima. Tada će stomatolog moći prepoznati vjerojatni uzrok neugodnog zadaha.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *